Svi znamo koliku moć genetika ima zapravo i da ono što naslijedimo, bilo dobro ili loše, ne možemo da promijenimo. Naime, otkriveno je šta djeca naslijede od svojih djedova i baka, a vidite ispod šta je sve na spisku.
Dugogodišnja legenda koja implicira da kada se vjenčate, preuzimate i cijelu obitelj svog supružnika točnija je nego što se prije mislilo. Točan trenutak rođenja djeteta također je kombinacija roditeljstva, uključujući bake i djedove, što ima značajan utjecaj na genetski fond. Znanstvena istraživanja pokazuju da dijete u prosjeku ima 25% svojih gena od svoje bake. To ne znači da je potomak ili potomkinja jednostavno identičan svojoj baki, već da njihov genetski kod ima različite osobine koje mogu potjecati iz različitih dijelova njihovog nasljeđa.
- Genetski materijal je ravnomjerno raspoređen, slično špilu karata, pri čemu svako dijete prima jedinstvenu kombinaciju gena. Zato se djeca s različitim izgledom, osobnostima ili zdravstvenim problemima obično rađaju u istoj obitelji. Slavni genetičar iz Rusije, Sergej Kiseljov, tvrdi da je nemoguće unaprijed znati koje će osobine djeca imati. Dominantni i recesivni geni imaju značajan utjecaj: na primjer, gen za smeđe oči često blokira gen za plave oči, međutim, ovaj gen se može ponovno pojaviti u sljedećoj generaciji.
Zbog toga djeca posjeduju osobine koje nalikuju precima koje nikada nisu susrela, osobine koje su izgubljene u sadašnjosti i stoga su prisutne. Također, način na koji se nasljeđuju funkcije baka s majčine i očeve strane razlikuje se. Točnije, dok majka ima isti genetski sastav kao i svako drugo unuče, otac prenosi samo svoj X kromosom ženama. To implicira da sinovi neće imati svoj X kromosom, međutim, unuci mogu izravno preuzeti njezino genetsko nasljeđe.
To je povećalo složenost gena, međutim, također je pokazalo koliko su zamršene veze između obitelji. Unatoč prividnoj teškoći genetike, ona je slična složenoj slagalici u koju je smještena svaka komponenta. Djeca će često nalikovati starijim rođacima koji su preminuli ili pokazuju sklonosti povezane sa zdravljem koje se nisu manifestirale mnogim generacijama. To je upravo razlog zašto je genetsko testiranje danas popularno, omogućujući roditeljima da prepoznaju potencijalne opasnosti za svoju djecu zbog nasljeđivanja gena.
Na primjer, dokumentirano je da se geni uključeni u rak dojke nasljeđuju od bake na majku, a zatim na unuku. Ako se identificira gen povezan s bolešću, vjerojatnost razvoja bolesti može biti i do 80%. Međutim, isti ti geni prisutni su i kod muškaraca, iako se bolest kod njih možda neće manifestirati. To ne znači da nisu nositelji – gen se može prenijeti i od njih se mogu razviti djeca. To pokazuje da genetske bolesti nisu ograničene na jednu generaciju, već se mogu pojaviti kasnije.
Zato se znanstvenici sve više bave sprječavanjem genetskih oštećenja. Genetskim testiranjem i analizom genetskog materijala, čimbenici rizika mogu se rano prepoznati, što bi olakšalo promjene načina života i ranu dijagnozu. Stručnjaci Instituta za genetski inženjering i genetska istraživanja u Beogradu tvrde da genetika nije oblik procjene. Slična je karti, a put kojim idemo ovisi o tjelesnoj aktivnosti, prehrani i emocionalnom okruženju naših života. Međutim, genetika nije povezana samo s opasnošću i rizikom, već je odgovorna i za stvaranje ljepote i ljepote.
Dijete može prepoznati boju očiju svoje bake, način na koji hoda ili jednostavan osmijeh koji podsjeća na njegovu tetu. Ove specifičnosti olakšavaju očuvanje obiteljskih tradicija. Kroz male detalje koji se prenose s generacije na generaciju, poput gesti, izraza lica ili stila govora, obitelji su se s vremenom nastavile povezivati. Psiholozi vjeruju da ovo razumijevanje obiteljske povijesti pozitivno utječe na razvoj djeteta.
Djeca koja razumiju svoj odnos prema većoj priči često imaju veći osjećaj vlasništva i dosljednija su. Kroz priče predaka i druge narative, djeca su izložena prošlosti i kulturi, ali također uče o vlastitoj jedinstvenosti. To potiče emocionalnu vezu između generacija koja pomaže u održavanju obiteljske kohezije.
U konačnici, unatoč činjenici da djetetovi geni čine 25% gena njihove bake, njihovu osobnost i sudbinu prvenstveno određuju višestruki čimbenici. Genetika ima značajan utjecaj, ali tko je dijete također proizlazi iz ljubavi koju prima, okoline u kojoj živi i vrijednosti iz kojih usvaja. Novi početak sastoji se od onoga što već postoji i onoga što će doći sljedeće. U očima mlađe osobe, sjećanje na pretke i želja za budućnošću spajaju se u jedno, kombinaciju obiteljskih veza koje se prenose s roditelja na dijete.
