Skoro da ne postoji odrasla osoba koja nema neki profil na društvenim mrežama Instagramu ili Fejsbuku. Neki od korisnika stalno objavljuju razne sadržaje a evo šta se iza toga krije.
Danas su se društvene mreže razvile u oblik komunikacije koji je neovisan o drugim medijima. Postale su mjesto samopokazivanja, platforma putem koje ljudi svakodnevno demonstriraju kako žive, što posjeduju i kako žele izgledati drugima. Slike, objave i priče koje objavljujemo često su namjerno odabrane, uređene i posvećene određenoj publici. Upravo zato se psiholozi sve više bave analizom online ponašanja i smatraju ga povezanim s unutarnjim emocionalnim stanjem osobe.
Jedan od najčešćih obrazaca je objavljivanje na društvenim mrežama o tome koliko ste sjajni. Objave koje naizgled nemaju psihološki značaj mogu imati dublji utjecaj. Unatoč uobičajenoj percepciji da je ovo ponašanje samodopadnost ili potreba za pažnjom, uzroci su mnogo složeniji i obično povezani s emocionalnim potrebama i osobnom nesigurnošću. Online provjera kao oblik povjerenja Mnogi ljudi danas se oslanjaju na broj lajkova, komentara i pregleda koje primaju kako bi odredili svoju vrijednost.
Kada pojedinac objavi sadržaj kojim se hvali, obično očekuje odgovor okoline. Ovaj odgovor postaje dokaz valjanosti reakcije, da je prepoznata i prihvaćena. Psiholozi ovaj obrazac nazivaju vanjskom validacijom, koja se temelji na samopouzdanju drugih, a ne na samopouzdanju koje dolazi iznutra. Problem je kada je ova validacija jedino sredstvo osjećaja vrijednosti. Ako su odgovori smanjeni ili slabiji od očekivanog, pojedinac može osjećati razočaranje, tjeskobu ili smanjenje samopouzdanja. Tada će hvalisanje prestati biti sporadično slavlje uspjeha i postati stalna potreba. Idealna slika o sebi i kontrola dojma.
- Društvene mreže omogućuju potpunu kontrolu nad stvarima koje će drugi vidjeti. Ovu opciju prvenstveno koriste pojedinci koji žele izgledati savršeno. Kod nekih pojedinaca to je povezano s narcisoidnim osobinama ličnosti, ali je također povezano s općom željom da budu prepoznati kao uspješni i posebni. Ovi pojedinci obično dijele samo pozitivne priče, izbrisat će sve što ne odgovara željenom profilu i potrošit će puno energije na vizualnu prezentaciju. Fotografija je pomno uređena, pisanje se razmatra, a stvarni problemi se prikrivaju.
Unatoč prividnom samopouzdanju izvana, često imaju strah od kritike i neodobravanja koji se krije iza njih. Emocionalno maskiranje kao sredstvo izražavanja sebe Psihologija smatra hvalisanje oblikom kompenzacije. Kada je osoba nezadovoljna jednim dijelom svog života, može pokušati to sakriti fokusirajući se na druge aspekte. Na primjer, netko tko se osjeća usamljeno može se stalno fotografirati s prijateljima, dok se netko tko nije siguran u vlastiti uspjeh može usredotočiti na svoja profesionalna postignuća.
U ovom slučaju, objave funkcioniraju kao zaštita. One potiču percepciju kontrole i uspjeha, unatoč činjenici da pojedinac osjeća nesigurnost ili nedostatak zadovoljstva u vezi sa svojim unutarnjim stanjem. Što je veća bezdušnost, to je intenzivnija potreba za vanjskim potvrđivanjem. Strah od previda U digitalnom svijetu, vidljivost je ključna. Ljudi se boje da će biti zaboravljeni, zanemareni ili smatrani manje značajnima od drugih. Taj strah često potiče želju za stalnim ažuriranjem i objavljivanjem nečega. Tada hvalisanje postaje sredstvo suočavanja s osjećajem nevidljivosti.
Društvene mreže povećavaju ovaj stres jer uvijek pružaju usporedbe. Dok putujemo kroz sadržaj drugih, to sugerira dojam da svatko živi uzbudljivije, uspješnije i sretnije živote. Kao rezultat toga, mnogi ljudi pokušavaju održati „dobro“ i pokušavaju pokazati da imaju nešto za pokazati. Značaj spola, dobi i društva Način na koji ljudi često slave utječe na društvena očekivanja. Muškarci imaju tendenciju imati materijalno orijentiraniju perspektivu, koncentriraju se na svoju snagu i postignuća, dok se žene obično usredotočuju na svoj izgled, odnose i društveni život.
Mlađi ljudi, koji su odrasli uz internet, skloniji su dijeljenju i uspoređivanju svega, dok su stariji korisnici skloniji selektivnom objavljivanju. Ove razlike nisu slučajne, već su rezultat društvenih pravila i poruka koje se prenose od djetinjstva do odrasle dobi. Društvene mreže dodatno pogoršavaju ove trendove i povećavaju njihovu vidljivost. Prilikom komunikacije s nekim tko je drugačiji od vas. Razlika je očita između zdrave komunikacije i pretjeranog hvalisanja. Dijeljenje uspjeha može biti inspirativno i pozitivno, ali pretjerivanje ili isticanje aspekata života koji nisu stvarni može dovesti do pogrešnog shvaćanja stvarnosti.
Ovaj sadržaj često se povezuje s ljubomorom, stresom i osjećajem manje vrijednosti kod drugih. Osim toga, netko tko stalno priča o sebi može postati ovisan o pažnji i izgubiti unutarnji mir. Bez odgovora publike javljaju se neugodni osjećaji i nesigurnost. Ponašanje drugih može nas nečemu naučiti. Na društvenim mrežama, hvalisanje se može koristiti za signaliziranje dobrih namjera. Često je pokazatelj nečega unutarnjeg s čime se borimo. Umjesto brzog procjenjivanja, psiholozi savjetuju razumijevanje i distancu. Ovaj pristup je koristan jer izbjegava nepotrebne usporedbe i negativne emocije.
Održavanje vlastitog mentalnog mira Kako bi se ublažili negativni učinci tuđih objava, bitno je imati kritički stav prema sadržaju mreža. Ograničavanje vremena provedenog na mreži, koncentriranje na osobne vrijednosti i njegovanje istinskih odnosa u stvarnom svijetu pomaže u održavanju emocionalne stabilnosti. Internaliziranjem koncepta vrijednosti smanjuje se potreba za svjesnošću i reagiranjem na tuđe hvalisanje.
