Med u našoj kulturi nije samo zaslađivač, već simbol prirodne snage i dugovječnosti. Kroz vijekove je pratio domaćinstva kao lijek iz špajza: umirivao je grlo, davao energiju i vraćao snagu poslije napora. Više u8 nastavku teksta…
Ipak, način i vrijeme konzumacije često određuju koliko će koristi tijelo zaista dobiti. Zato se sve više ističe ideja da je jutro najbolji trenutak da med odradi svoj posao, dok večernji ritual pomaže boljem snu i regeneraciji.
- Nakon spavanja organizam je blago dehidriran i sporije “pali motore”. Kašika meda otopljena u mlakoj vodi nježno budi varenje i pokreće metabolizam, bez oštrih skokova kakve zna izazvati kofein. Energija iz meda oslobađa se postepeno, pa umjesto kratkog naleta i brzog pada, dolazi duža stabilnost i bistrina. Uz to, mnogi primjećuju da im se lakše podnosi jutarnji stres i da koncentracija traje duže, naročito ako uz napitak doručkuju zrnaste pahuljice, jogurt ili voće.
Uveče med igra sasvim drugu ulogu. Mala količina pred spavanje može pomoći da šecer u krvi ostane stabilniji, što smanjuje noćne napade gladi i olakšava uspavljivanje. U kombinaciji s toplim mlijekom, efekat se pojačava: triptofan iz mlijeka i prirodni šećeri iz meda podržavaju sintezu serotonina i melatonina, hormona važnih za opuštanje i ritam sna. Zato mnogi ovaj napitak koriste kao tihu večernju naviku kada su napeti ili imaju “raspršen” san. Miran san znači bolju regeneraciju, pa ujutro tijelo brže ulazi u dan bez osjećaja težine.
- Med je i praktičan saveznik onima koji treniraju. Brzo se apsorbira i nadoknađuje potrošenu energiju bez umjetnih dodataka, pa je zgodno dodati kašičicu u šejk, zobene pahuljice ili čašu jogurta nakon vježbanja. Uz to, prirodni minerali i antioksidansi iz meda mogu pomoći da se osjećaj upale u mišićima brže smiri, dok se zalihe glikogena lakše obnavljaju. Za duže aktivnosti na otvorenom, poneko pakovanje meda može biti jednostavan, “čist” izvor goriva.
Često se spominje i veza meda sa noćnim procesima čišćenja organizma. Tijelo tokom sna ide kroz cikluse oporavka, a umjerena količina meda u okviru uravnoteženog plana ishrane može biti dio rutine koja podržava probavu i opšte blagostanje. Ključ je u mjeri i kontekstu: med nije čarobni štapić, nego dodatak ukupno zdravim navikama poput raznovrsne ishrane, dovoljno vode, kretanja i kvalitetnog sna.
Da bi se dobio maksimum, važno je znati šta kupujemo. Prednost treba dati sirovom, neprerađenom medu, jer toplinska obrada može smanjiti vrijedne enzime i delikatan nutritivni profil. Dobro je poduprijeti lokalne pčelare: time se čuva i tradicija i ekosistem oprašivanja. Čuvanje u zatvorenoj tegli, na tamnijem i umjereno hladnom mjestu, pomaže da med dugo ostane stabilan; kristalizacija je prirodna i lako se reverzira blagim zagrijavanjem u vodenoj kupelji, bez ključanja.
- Ipak, koliko god bio koristan, med je koncentrisan izvor šećera. Većini ljudi je dovoljno jedna do dvije kašike dnevno, raspoređene u jutarnji napitak ili večernju šolju mlijeka/čaja. Pretjerivanje može poništiti dobre namjere – naročito kod onih koji paze na težinu ili glikemiju. Osobama s posebnim zdravstvenim stanjima (npr. dijabetes) mudro je da se o količini i terminu uzimanja savjetuju s ljekarom ili nutricionistom. Takođe, med nije za djecu mlađu od godinu dana.
