Činjenica je da na naše zdravlje utiču naše svakodnevne navike i rutine koje praktikujemo. Ovaj doktor predlaže s kojim navikama trebate prestati ako uđete u petu deceniju života da bi Vaše zdravlje bilo sjajno.
Pedeset godina života ima značajne fizičke i mentalne posljedice. Tijekom tog razdoblja mnogi se ljudi suočavaju s neizbježnošću starenja, ali također moraju preispitati vlastite odluke, postupke i ciljeve za život. Slavni ruski liječnik, dr. Nikolaj Amosov, bio je jedan od prvih koji se zalagao za osobnu odgovornost u vezi sa svojim zdravljem. Njegove ideje o životu, zdravlju i starenju i danas se raspravljaju. Po njegovom mišljenju, većinu bolesti uzrokuju loši načini života, a zdravlje prvenstveno proizlazi iz svakodnevnih odluka koje donosimo.
Pedesete se prepoznaju kao razdoblje starenja stanovništva, uz to i obveza brige o našem zdravlju. To je razdoblje tijekom kojeg se iluzije o zabavi raspršuju, a prava priroda života postaje očitija. U tom smislu, Amosov navodi da se dugovječnost ne smatra slučajnošću, već rezultatom discipline i usmjerene pažnje na zdravlje. Po njegovom mišljenju, način života je od velike važnosti za dug život. Predlaže da ljudi, posebno oni stariji od 50 godina, preispitaju svoje navike kako bi sačuvali zdravlje, jer svaka akcija koju danas poduzmemo neizravno utječe na to kako ćemo se osjećati u budućnosti. Nikolaj Amosov bio je medicinski stručnjak koji nije imao averziju prema razgovoru o važnosti zdravog ponašanja.
Često je priznavao da većina bolesti nije uzrokovana slučajnošću, već su rezultat loših životnih odluka. Smatra da apatija, prejedanje i zanemarivanje temeljnih načela zdravog načina života doprinose brojnim zdravstvenim problemima. Amosov je vjerovao da zdravlje nije nešto što nam je dano rođenjem, već rezultat našeg vlastitog aktivnog sudjelovanja i održavanja. Smatrao je da bi svaka osoba trebala biti odgovorna za vlastito zdravlje i da se od liječnika ne bi trebalo očekivati da imaju svo znanje. “Liječnička ordinacija bavi se bolestima, ali i vi morate biti zdravi”, rekao je.
Jedan od najvažnijih prijedloga koje je Amosov dosljedno davao bio je da je svakodnevna tjelesna aktivnost ključna za održavanje zdravlja. Smatrao je da je vrlo malo ili ništa potrebno za održavanje zdravog tijela. „20-30 minuta vježbanja svaki dan je dovoljno, ali svaki dan“, rekao je. Ova metoda zahtijeva nekoliko sati vježbanja tjedno, ali može značajno poboljšati zdravlje i produžiti životni vijek. Njegova vjera u moć malih koraka prema zdravlju postala je temelj većine savjeta koje daje ljudima koji žele održati svoju vitalnost kako stare.
Amosov vjeruje da zdravlje prvenstveno proizlazi iz načina života, ali samo mali dio je genetski. „Zdravlje je podijeljeno između 50% načina života, 20% nasljednosti, 20% okoliša i 10% lijekova“, rekao je. Ova njegova perspektiva dovela je do značajne rasprave, jer sugerira da se većina zdravstvenih problema može izbjeći odgovornim ponašanjem, dok su lijekovi i medicinska intervencija učinkoviti samo kada se bolest već pojavila. Ova perspektiva o zdravlju promiče ideju da bi svatko trebao preuzeti odgovornost za svoje tijelo i ne očekivati da će biti izliječen od bolesti. Osim tjelesne aktivnosti, Amosov je naglašavao važnost hranjive prehrane i izbjegavanja lošeg ponašanja.
Smatrao je da su loše navike, poput prejedanja i konzumiranja nezdrave hrane, glavni uzroci mnogih modernih bolesti. Druge bolesti su cijena lijenosti, pohlepe i gluposti, ranije je pisao. Taj stav je očit u njegovom uvjerenju da svatko može kontrolirati vlastito zdravlje i život te da nijedna bolest nije nužno smrtonosna ako se ljudi pridržavaju osnovnih načela zdravog načina života. Amosovljeva teorija zdravlja ne temelji se na medicinskim tretmanima, već na ideji da svaka osoba ima veliku količinu zdravlja koja se održava samo ako je osoba pravilno koristi.
- Održavanje funkcionalnosti tijela tijekom vremena smatrao je dugoročnim ciljem koji zahtijeva svakodnevnu predanost. Obično bi ljudima savjetovao da je tjelovježba oblik liječenja, a osim toga, govorio bi im da zdravlje ne ovisi o lijekovima, već proizlazi iz njihove svakodnevne predanosti trudu i discipliniranom načinu života. Smatrao je da samo redovitim kretanjem, tjelovježbom i osobnom odgovornošću možemo održati zdravlje i spriječiti bolesti povezane sa modernim društvom. U svojoj doktrini života, Nikolaj Amosov pojašnjava da ljudi nisu pasivni sudionici u vlastitom blagostanju.
Umjesto toga, zagovarao je da svaka osoba ima ulogu u vlastitom zdravlju i da svatko od nas može promijeniti kvalitetu svog života. Još jedna od njegovih maksima bila je da nema zdravlja bez napornog rada. Zdravlje, kako ga opisuje Amosov, nije rezultat tuđih postupaka, već je svakodnevno stvaranje. Ako želimo dug i zdrav život, moramo preuzeti kontrolu nad svojim tijelom, svojim mislima, i naš način života. Danas, kada je život sve stresniji i užurban, Amosove riječi su i dalje važne. On pokazuje da dugovječnost nije slučajna, već se njeguje i posvećuje osobnom zdravlju.
Kako bi živjeli i uživali u starijim osobama, pojedinci moraju postaviti temelje za svoje zdravlje dok su još mladi. Osim toga, lokalni mediji poput Kurira priznali su da je važno da ljudi, posebno starije osobe, razumiju posljedice svojih odluka i način na koji one izravno utječu na njihovu dugovječnost. Vježbanje, tjelesna aktivnost i pozitivan stav prema životu mogu uvelike poboljšati kvalitetu života, bez obzira na dob. Da bi dugoročno preživjeli, Amosova filozofija usredotočuje se na osobnu odgovornost i kontrolu. Kontrolirajte svoje zdravlje sada i uživat ćete u blagodatima u budućnosti. U konačnici, zdravlje ne proizlazi isključivo iz medicinske skrbi, već je rezultat svakodnevnih odluka koje donosimo.
