Vjerovali ili ne, ljudi na Balkanu se mogu smatrati jednim od najčišćih i najpedantnijih kada je riječ o domovima. Za razliku od nas s Balkana, žene u Turskoj čiste domove rijetko kada, a posebno izbjegavaju generalke.
Nered se s vremenom nakuplja, a onda zahtijeva puno fizičke i mentalne energije, što je naporno. Međutim, u turskim kućama ovaj koncept gotovo da i ne postoji. Njihovi su domovi tipično strukturirani, bez obzira na to jesu li gosti unaprijed planirani ili dolaze sami na ulaz. Tajna nije u tome da je s njima teže raditi, već da su inteligentniji: koriste male, dosljedne rituale koji utječu na to da kuća zablista bez velikog napora. Prva strategija koju su primijenili bila je dnevna kratka naknada.
Svakodnevno su oko 15-20 minuta posvetili čišćenju prostorija u kojima provode najviše vremena, a to su kuhinja, kupaonica i dnevni boravak. To uključuje trenutno čišćenje posuđa, brisanje radnih ploča, brzo usisavanje ili brisanje podova i obnavljanje zaliha u toaletu. Kada se obavljaju sitne svakodnevne obveze, nema gomilanja nereda i nema potrebe vikendom provesti pola dana s krpom u ruci.
Ovakav pristup uvijek je povezan s novim početkom, vikendi su rezervirani za odmor i druženje. Još jedno važno pravilo je da stvari uvijek vratite u prvobitni položaj. S njima ne morate čekati da izroni ormarić, niti ostavljati male papire ili predmete na stolu da biste ih zbrajali. Kad se tanjur izriba, odmah se sprema, a kad se košulja skine, odmah se sprema u ormarić ili perilicu. Ovo polje izbjegava prisutnost vizualnog zagušenja, stoga prostor izgleda organizirano i higijenski, čak i bez značajnog prostora za pohranu.
Treće pravilo koje se prenosi s roditelja na dijete je korištenje organskih sredstava za čišćenje. Ocat, limun, soda bikarbona i masline su neprocjenjivi prijatelji. Ocat otapa kamenac koji se sastoji od kalcija i magnezija, soda otklanja neugodan miris, a na kožu djeluje antibiotski, obnavlja se staklena površina i vraća sjaj. Ova metoda ne uključuje samo čišćenje kuće, već također potiče oslobađanje ugodnih, prirodnih mirisa, bez kemikalija koje su štetne.
Osim toga, ova metoda je ekološka: promiče zdravlje kućanstva i planeta. Četvrta tajna je da kućna njega nije isključivo odgovorna ni za jednu stranu, već je dijeli obitelj. Djeca sudjeluju u aktivnostima što je ranije moguće – skupljaju igračke, čiste stol ili sudjeluju u kuhinji. Odrasli dijele odgovornosti tako da se svatko maksimalno potrudi. Kada svi pomažu, proces čišćenja oduzima manje vremena i manje je frustrirajući.
Uz glazbu ili razgovor, atmosfera može biti svečana, a rezultat je organiziran dom i zajednička veza koja povezuje obitelj. Peta i najvažnija navika je dnevni raspored. Umjesto da sve sjedinite na jednu veliku hrpu i onda čekate vikend, svaki dan ima svoj prioritet. Jedan dan je posvećen brisanju prašine, drugi dan za pranje, treći dan za čišćenje kuhinje, četvrti dan za kupanje… Ništa se ne zanemaruje, a obaveze su raspodijeljene.
Ovaj prijelaz sa stručnosti na jednostavnost je bez napora i olakšava održavanje domova umjesto prihvaćanja jednostavnog posla. Kombinacija ovih jednostavnih pravila obično će dovesti do doma u Turskoj koji je gotovo spreman za posjetitelje. Tajna nije u tome da dane provodite u uredu, već u dosljednom obavljanju malih radnji svaki dan. Kad se jednom udubi u ovaj pokret, urednost i red postaju uobičajeni, a ne težak teret. U konačnici, lekcija koju možemo naučiti od Turkinja je jednostavna: uredan dom ne zahtijeva sate čišćenja, već nekoliko jednostavnih pravila i njihovo dosljedno provođenje. Umjesto jedinstvenog pristupa čišćenju, uspješnije je usaditi male tradicije koje svakodnevno održavaju red i sklad. Tako se stvara prostor ugodne atmosfere, ukućani uživaju, a gosti uvijek nestrpljivo ulaze.
